Kada kažemo burger, neosporno je da prvo mislimo na juneći burger.
Nakon brojnih kontroverzi u 20. veku, uključujući ’nutritivnu kontroverzu’ krajem 1990-ih, hamburger se danas u pravilu identifikuje sa Sjedinjenim Državama i određenim kulinarskim stilom dobro poznatim kao fast-food.
Uz prženu piletinu i pitu s jabukama, hamburger je postao kulinarska ikona u SAD. Tačno poreklo hamburgera možda nikad neće da bude poznato sa sigurnošću. Većina istoričara veruje da je isti izmislio kuvar koji je stavio hamburški odrezak između dve kriške hleba u malom gradu u Teksasu, a drugi pronalazak pripisuju osnivaču Vajt kasla jer je napravio „hamburger sendvič”. Bilo kako bilo, zapisi iz tog vremena su oskudni.
Američki burgeri su prepoznatljivo jelo američkog kontinenta nastalo na američkim farmama krava. Burgeri danas spadaju među najpopularnije sendviče u SAD i čine 60 odsto ukupne prodaje svih sendviča u restoranima brze hrane u Americi. Prvi burger koji se zvanično pojavio pod tim nazivom jeste onaj koji se desio na izložbi kulinarskih djakonija 1904. godine u Sent Luisu. U januaru 1955. u Majamiju je osnovan Burger King, drugi najveći lanac brze hrane na svetu.
Poznato da burgeri sadrže isključivo mlevenu junetinu sa buta. To ih čini veoma skupim obrokom za pravljanje kod kuće. Ipak, takvi obroci u restoranima brze hrane nisu skupi za standarde domaćeg tržišta.
Još jedna specifičnost američkih burgera jeste zemička u kojoj se služi. Pošto i ona mora biti posebno pravljena da bude meka i vazdušasta. Postoje varijante sa susamom ili bez njega, ali američki burgeri su samo oni posluženi u mekanoj zemički, ne i u lepinji ili somunu. Redovni dodatak ovom obroku može biti zelena ili neka druga salata. Obavezni prilog jesu pohovani kolutići crnog luka, kao i rendani ili sir u listićima.